Karma od Coca-Cola

Source: http://southasia.ucla.edu/history-politics/independent-india/karma-coca-cola/

© Copyright owned by Vinay Lal

[objavljeno na AsiaMedia, 1. rujna 2006]

Bez obzira na vrline i užitke Coca-Cole, grijesi su je zahvatili. Bar u Indiji nije uspjela pobjeći od svoje karme. Iako je PepsiCo upravo izabrao Amerikanca indijskog porijekla, Indru K. Nooyi, za svog petog izvršnog direktora, Pepsi i Coke su zabranjeni u državi Kerala. Pet drugih indijskih država – Karnataka, Gujarat, Madhya Pradesh, Punjab i Rajasthan – uvele su djelomične zabrane, zabranjujući prodaju pića Cola u školama, bolnicama i javnim uredima.

Kontraverza oko Coca-Cole izbila je ranije ovog mjeseca, kada je Centar za znanost i okoliš (CSE), vrlo ugledna nevladina organizacija u New Delhiju, objavio studiju koja dokumentira iznimno visoke i opasne razine pesticida, uključujući zabranjene kancerogene tvari poput Heptachlora i Malathiona , u svim testiranim uzorcima koksa i pepsija. Znanstvenici CSE-a testirali su 57 uzoraka obje kolose iz 25 različitih postrojenja za flaširanje u većem dijelu Indije, a u nekim su slučajevima pronašli ostatke pesticida 24 puta više od standarda koje drži Europska unija i koje je predložio Biro za indijske standarde.

Iako Indija još uvijek zauzima malo mjesto u globalnim operacijama Cokea, koje predstavljaju oko jedan posto njegove prodaje u svijetu, to predstavlja veliko i rastuće tržište. Da rukovoditelji industrije nisu preuzeli zabrane ležeći jasno je jasno s internetske stranice Coca-Cola India, koja je potvrdila u roku nekoliko dana od izvješća objavljenog od CSE-a da testovi ugledne Centralne znanstvene laboratorije u Londonu nisu pronašli razinu pesticida u indijanskim zemljama. proizvela je kolazu iznad one koja je dopuštena u Europskoj uniji. CSE je odgovorio da je britanska neovisna laboratorija testirala samo uzorke koje su joj dali Coca-Cola ili Pepsi, a ne CSE ili druge agencije.

I Coca-Cola i PepsiCo vode agresivne kampanje za obranu svojih pića, stavljajući velike plakate i letake u dućane i tržnice hrane u gradskim centrima uvjeravajući kupce da su bezalkoholna pića koja se prodaju u Indiji sigurna. Tvrdnja da multinacionalne kompanije imaju različite standarde za svoje proizvode u postindustrijskim društvima, ekonomijama u nastajanju i zemljama u razvoju jedna je prema kojoj sve tvrtke iskazuju osjetljivost, pa ne čudi što je u novinskim izdanjima Coca-Cola India, 11. kolovoza 2006., otvoreno navedeno da “Imamo isto beskompromisno opredjeljenje za sigurnost proizvoda i kvalitetu svojih pića u Indiji koje nudimo širom svijeta.”

Ova kontroverza, međutim, samo je najnovija ponavljanje dugogodišnjih razlika između CSE-a i dva cola giganta, koji zajedno kontroliraju više od 90 posto indijskog tržišta bezalkoholnih pića. Početkom 2003. godine, CSE je pronašao gotovo istu razinu pesticida u velikom broju uzoraka koksa i pepsija, a zajednički odbor obaju domova indijskog parlamenta potvrdio je 2004. godine potkrijepljenje nalazima CSE-a. Zajednički parlamentarni odbor tijekom naredne dvije godine nastojao je postaviti nove standarde koje je ponovno potvrdio za prijedlog Birou indijskih normi u ožujku 2006. Novi standardi još čekaju prihvaćanje od strane indijske vlade.

Coca-Cola je u Indiji imala burniju povijest od samo neslaganja sa CSE-om. Ovaj spor maskira razmatranja koja su u nekim aspektima daleko ozbiljnija ili sigurno važnija. Njegove su punionice pod opsadom, optuženi su za isušivanje oskudnih vodnih resursa, a aktivisti i seljani borili su se s Coca-Cola na ulicama i na sudovima. Nitko još nije spreman predvidjeti smrt u Indiji, ali čini se da su karmički zakoni karme spremni stvoriti posljednju kap vode iz Colle koja će obećati da će njeni potrošači ostati svježi svježi.

Ako su navodi o onečišćenju pesticidima istinite, razina pesticida može se spustiti kako bi zadovoljila međunarodne standarde. Ali ostaje neizbježna činjenica da Coca-Cola troši sve manje oskudnih vodnih resursa. Među indijskim poljoprivrednicima, Coca-Cola i PepsiCo poznati su kao “pani chors” ili vodeni lopovi. Vodostaj je naglo pao u mnogim dijelovima Indije, a stotine borbi između divova pića i lokalnog stanovništva dokumentirano je širom zemlje.

Kao primjer: u Kaladera, nekih 40 kilometara od Jaipura, preko 200 seljana iz 22 susjedna sela glasalo je da zahtijevaju zatvaranje lokalne fabrike Coca-Cola koja je u devet mjeseci do prosinca 2003. izvukla gotovo 175.000 kubnih metara vode na plaćanje indijanske vlade jedva 24.000 Rs (525 USD).

Među većinom najbolje dokumentiranih ovih borbi bile su Plachimada u Kerali, gdje je Coca-Cola Virudha Samara Samiti [Odbor za borbu protiv Coca-Cole] u kolovozu 2002. organizirala masovni skup u znak protesta protiv prisvajanja 1,5 milijuna litara vode dnevno tvrtka Coca-Cola. Stotine milijuna Indijaca nemaju pristup sigurnoj pitkoj vodi, a aktivisti tvrde da se postupci Coca-Cole i drugih proizvođača bezalkoholnih pića izračunavaju da pogoršaju akutni nedostatak vode. Kad se politička ekonomija vode počne shvaćati, Coca-Cola mjesto u toj priči neće biti beznačajno.

Uncategorized
Disjunktne kugle s 12 zajedničkih tangenta

Source: https://www.math.tamu.edu/~sottile/research/stories/disjoint/index.html Frank Sottile i Thorsten Theobald Ovo je slika četiri disjunktne sfere u R3 s 12 zajedničkih tangenta. Time se potvrdno rješava pitanje koje je bilo otvoreno barem od 1998. godine. Ovih 12 tangenta ima 6 geometrijskih permutacija između sebe. Svaka od tri velike kugle ima polumjer 4/5 i središte je na vrhovima …

Uncategorized
Špekulacije o tome zašto spolovi postoje

Source: https://www.socrtwo.info/reason_for_sexes.htm “Budale ne zanimaju razumijevanje, oni samo žele iznijeti svoje mišljenje.” Mudre izreke 18:2 Novi živi prijevod “Što god postoji već je imenovano…” Propovjednik 6:10 Nova međunarodna verzija Sažetak Prije nekog vremena naišao sam na dvije činjenice u vezi s X i Y kromosomima. Prvo, pokazuju mnogo veću stopu mutacije od …

Uncategorized
Dynamic Programming On-Line Solvers

Source: http://staff.um.edu.mt/jskl1/dp/index.html “Dinamičko programiranje = rekurzivna formulacija i ne-rekurzivna implementacija” Mrežni rješavači Rješavanje problema radne snage pronalazi sve optimalne planove radne snage za određeni broj razdoblja i poznatu determinističku potražnju koju treba zadovoljiti. Troškovi uključuju zapošljavanje novih radnika, otpremnine i viškove. Za detaljne specifikacije problema pogledajte rješavač. Riješivač problema s inventarom pronalazi sve optimalne …