Source: https://www.socrtwo.info/reason_for_sexes.htm

“Budale ne zanimaju razumijevanje, oni samo žele iznijeti svoje mišljenje.” Mudre izreke 18:2 Novi živi prijevod

“Što god postoji već je imenovano…” Propovjednik 6:10 Nova međunarodna verzija

Sažetak

Prije nekog vremena naišao sam na dvije činjenice u vezi s X i Y kromosomima. Prvo, pokazuju mnogo veću stopu mutacije od ostalih kromosoma i drugo, od svih kromosoma X i Y kromosomi čimpanzi su najrazličitiji od njihovih ljudskih kolega (ovdje je referenca koja se odnosi na barem Y kromosom) i zapravo osim onih koje određuju spolne organe i spolne razlike između mužjaka i ženki kao što je uobičajeno kod većine sisavaca, one su u dvije vrste potpuno različite. To me dovelo do zaključka da su X i Y kromosomi “avangarda” genoma. Tu se, pomislio sam, najčešće javljaju genetske inovacije. Čudna razlika između X i Y kromosoma u usporedbi jednog s drugim i bilo kojim drugim parovima, i meni je imala smisla, jer je možda boravak na Y kromosomu služio za radikalno testiranje doprinosa sposobnosti gena u tome da geni na Y kromosomu nemaju duplikate na X kromosomu s kojima bi mogli prijeći ili biti atenuirani nemutiranim kopijama.

Rasprava

Budući da Y i manje X kromosomi kod sisavaca pokazuju veću stopu mutacije od ostalih kromosoma, muški i ženski spol u sisavaca i možda drugih organizama smatraju se “odjelom za istraživanje” organizma. To su geni koje životinja testira kako bi se vidjelo da li povećavaju kondiciju koncentrirani su na Y kromosom, a manje na X. Štoviše, sugerira se da se obećavajuće mutacije iz drugih kromosoma mogu prvo premjestiti na Y kromosom koji će se testirati. Prednost korištenja Y kromosoma je u tome što nema moderirajućih nemutiranih duplikata na drugom kromosomu, tako da kakav god učinak ima novi gen, on sam po sebi utječe na kondiciju organizma.

Naravno, geni koji bi se testirali na Y kromosomu bili bi izraženi samo 50% vremena. Ovo je korisno jer ako novi gen ubije organizam, to bi se dogodilo samo kod muškaraca.

Nadalje predlažem da ako se gen “dokazao” nastavljajući postojati tijekom mnogih generacija, onda bi mogao skočiti na X kromosom. Odatle bi se opet eksprimirao na istim razinama kao kod mužjaka, ali kod ženki bi se gen ponekad isključio i ako se jedna od kopija vrati u nemutirano stanje, gen ne bi bio testiran u 100% organizama, ali u 75%.

Zapravo, možda geni počnu prvi na X s jednom kopijom gdje je isključen pola vremena, što dovodi do izražaja 25% vremena. Zatim, gen za koji je dokazano da ima povećanu sposobnost samom činjenicom da nastavlja postojati tijekom određenog broja generacija skočio bi na Y kromosom. Ovdje bi to bilo izraženo 50% vremena među mladima. Nakon još nekoliko generacija dokazivanja, gen bi skočio natrag na X kromosom, bio bi dupliciran i nekako je možda jedna od kopija nemutirana tako da bi se, pod normalnim utišavanjem jednog od gena ženke, ekspresirao novi gen 75% vremena.

Što se tiče mehanizma praćenja koliko generacija prolazi novi gen, možda bi se svaka generacija gena mogla pomaknuti prema centromeri i kada do nje stigne, prenosi se na drugi spolni kromosom. Ili obrnuto, mogao bi početi od centromere i krenuti prema vrhu, a kada dođe do vrha, skočio bi na drugi spolni kromosom.

Konačno, u ovoj spekulativnoj shemi, nakon što gen poživi dovoljno dugo ispod 75% ekspresije, smatralo bi se da je stanica provjerena i premještena na nespolni kromosom.

Paul D. Pruitt