Kultura potrošnje

Source: http://www.webpages.uidaho.edu/~rfrey/220consumption.html

Rodney Frey sastavio je sljedeće materijale kako bi ponovili, pojačali i dopunili nastavne materijale predstavljene tijekom predavanja.


U cijeloj ljudskoj povijesti nikad nije postojao društveni sustav koji je proizveo takvu visoku razinu materijalnog blagostanja i bogatstva materijalnog blagostanja od onoga što je nastalo iz naše moderne euroameričke (zapadne Europe i Sjeverne Amerike) društva , Od sofisticiranih sustava zdravstvene zaštite, do automatizirane industrijske proizvodnje, do visokokvalitetnih poljoprivrednih praksi, do ekspanzivnih transportnih i komunikacijskih mreža, do pristupačnog obrazovnog sustava, postignuća idu dalje. Čovječanstvo je sada prošlo kratere na Mjesecu i produljilo život djeteta s implantacijom srca babuna. Zapravo, ljudsko biološko srce sada se može zamijeniti mehaničkim srcem.

Svijet brzo postaje jedinstvena zajednica. Ono što je vijest u Pekingu, Buenos Airesu, Jakarti, Moskvi ili Tokiju je vijest u vlastitoj dnevnoj sobi. A ono što je sanjalo u Pekingu, Buenos Airesu, Jakarti, Moskvi ili Tokiju, sanjao se u vlastitom domu. Nastojanja povezana s euro-američkim društvom brzo postaju težnja većine čitave svjetske zajednice. A ta očekivanja usmjerena su na sve veće razine potrošačke robe i materijalnog blagostanja, npr. Automobila, odjeće odjeće, zabavnih sustava, rekreacijske opreme, stanovanja, prehrane i zdravstvene zaštite. Jedan od najunosnijih izvoznih izvoza u Americi je njegova “Hollywoodska slika”, koja je vrijedna više milijardi dolara godišnje – film, televiziju, časopis, zabavni park, popularnu glazbu, i najvjerojatnije “fast food” i industriju odjeće. U ovom trenutku vjerojatno je da je netko u Pekingu, Buenos Airesu, Jakarti, Moskvi ili Tokiju stajao u redu, nosio je par Levisa, slušajući “rock ‘n’ roll”, i kako bi naručio Big Mac i Koks, i da netko nije američki. Cijeli životni stil, “Američka popularna kultura”, uspješno se prodaje diljem svijeta. Slike su jasno rasprostranjene i primljene, slike ukorijenjene s očekivanjima.

S pojavom suvremenog euro-američkog društva pojavio se ono što je John Bodley nazvao “kulturom potrošnje”. (Vidi Bodley 1985. Bodley je među mnogima koji su koristili pojam “kultura potrošnje”. Za detaljnu raspravu o rasponu i implikacijama stila života potrošača vidi Alan Durning, 1992.). To je stil života koji se temelji ne samo na onome što konzumira, već na sve veći stupanj konzumiranja. Socijalni i ekonomski status osobe, obiteljski odnosi i načini zabave, samu jezgru vlastitog identiteta definiraju se u smislu gotovo nestrpljive glad za potrošnim dobrima. Dva omiljena američka zabava, gledanje televizije i posjet trgovačkim centrima, orijentirani su oko svojih prodajnih parcela i mamacima na naizgled beskonačnom nizu vedro zapakiranih proizvoda za široku potrošnju i proizvoda koji se prodaju. “Kultura potrošnje” najbolje se može simulirati u sloganima bezalkoholnih pića i fast food-a, “Morate imati” i “Ono što želite je ono što dobivate”.

Uz ove razine materijalne dobrobiti i očekivanja također dolaze cjenovna oznaka. Nikada u cijeloj povijesti čovječanstva nema društveni sustav koji je zahtijevao tako visoku razinu potrošnje energije i energije od one koju zahtijeva naše moderno euro-američko društvo. Kako bi se olakšala ova kulturna infrastruktura i razina očekivanja, prošireni su i novi se izvori energije i resursa stalno traže. 1991. godine, potrošnja energije u SAD-u prevedena je u ekvivalent svakog Amerikanca koji je potrošio 25 barela nafte, 3,5 tona ugljena i 75,000 kubičnih metara prirodnog plina.

Ali unutar globalne zajednice, dijeleći toliko svjetonazora, prednosti euroameričkog društva nisu jednolično darovane onima koji žele svoj san. Dok procjene variraju, samo u Sjedinjenim Američkim Državama, Amerikanci troše oko 40% svjetske godišnje proizvodnje robe i 35% svjetske energije. Amerikanci predstavljaju samo 5% svjetske populacije. U globalnom smislu, prvih 20% svjetske populacije kontrolira 80% bogatstva, a dno 20% kontrolira manje od 1,5% svjetskog bogatstva. Procjenjuje se da preko milijardu ljudi na južnoj polutku ovog svijeta preživljava na ekvivalent od jednog dolara dnevno. Mnogi san san, ali za većinu san je daleko od realizacije. Sva pokazivanja upućuju na to da se ovaj socio-ekonomski raskid širi i postaje sve širi diljem svijeta, iskazan u gotovo svim zajednicama. Bogati se sve bogatiji i siromašni postaju siromašniji.

Uz povećanu razinu potrošnje energije koja je karakteristična za euro-američko društvo, ostaju pitanja kako zemlja može nastaviti pružati potrebne energetske resurse kako bi održao očekivanja svojih ljudi i jesu li nusproizvodi ove razine potrošnje energije tj. onečišćenje) može se sigurno apsorbirati u svjetski ekološki sustav. Jesu li pronađeni novi resursi? Jesu li nove tehnologije otkrivene? Je li potrebno promjena očekivanja ili čak svjetlosnih vrijednosti?

U pitanju su rezerve fosilnih goriva i sirovina poput željezne rude i bakra. U igri je vrlo plodnost zemlje. U Sjedinjenim Državama, za svaku tona pšenice dobivenih s velikih ravnica, dvije tone površinskog tla su izgubljene zbog erozije uzrokovane suvremenom poljoprivrednom praksom. Svake godine izgubljene su oko tri milijarde tona površinskog sloja zbog erozije vode i vjetra vezane uz poljoprivrednu praksu. S druge strane, poljoprivreda i šumarstvo čine 46% svih onečišćenja rijeke u Sjedinjenim Državama. Potrebno je oko 500 godina da se dobije palac tla.

U pitanju je kakvoća zraka i vode. U pitanju su globalne fluktuacije temperature i sunčevog zračenja. Svake godine Amerika emitira više od pet milijardi tona ugljičnog dioksida u atmosferu, glavni plin “zelene kuće” i stotine milijuna tona sumpornog dioksida, uzrokujući kiselu kišu.

U pitanju je nastavak postojanja golemih šuma Amazone, jugoistočne Azije i američkog sjeverozapada. U pitanju je raznolikost životinjskih i biljnih vrsta, te autohtonih naroda koji žive u tim šumama. Svake se godine od ove planete eliminira između 20.000 i 40.000 vrsta životinja i biljaka djelovanjem ljudi; i stopa izumiranja vrsta raste. Procjenjuje se da će jedna od osam poznatih biljnih i životinjskih vrsta biti izumrli u sljedećih deset godina. Od pet milijuna Indijanaca koji su nekoć živjeli u regiji Amazone, danas samo 220.000 preživjeti. Do vrlo nedavne i nesklone intervencije brazilske i venezuelanske vlade, prosječno jedan indijanac Yanomami svakodnevno je ubijen zlatnim rudnicima i interesima drva. Ipak, od preostalih 300 milijuna starosjedilačkih ljudi danas rasprostranjenih diljem svijeta, koji predstavljaju oko 5% svjetske populacije, desetke tisuća ljudi i dalje umiru svake godine zbog ubojstva i ratovanja, bolesti ili gladi, sve što je dovelo kao izravni rezultat resursnih zahtjeva euro-američkog društva. Uz smrt autohtonih naroda dolazi gubitak kulturne raznolikosti. Kao što ga biolog nas podsjeća i kao glas u antropologu, održivi ekološki sustav odraz je vrsta i raznolikosti kulture. Naposljetku, sve uspješne prilagodbe dinamici naše bioenergetsko-kibernetske niše temelje se na vitalnosti i pristupačnosti raznovrsnosti sustava. Nestabilni i potencijalno umirući ekološki sustav odraz je odsutnosti vrsta i kulturne raznolikosti, te pojave onoga što se naziva “mono-kultura”.

Na kocki nije samo kvaliteta našeg života, već samo postojanje samog životinja. U pitanju nije samo očuvanje netaknutih područja divljine, već samog postojanja cijelog života u ovom planetarnom ekosustavu. Nikada u povijesti ovog planeta nema jedinstvenu vrstu tako je utjecalo na sam preživljavanje svih vrsta!


Ova je stranica posljednji put izmijenjena 29. listopada 1998. godine.

Voditelj stranice: [email protected]

Uncategorized
Spekulativna egzomuzikologija

Source: https://sethares.engr.wisc.edu/exo.html William A. Sethares (Bill)   Spekulativna egzomuzikologija     Što je uopće egzomuzikologija? Iako je muzikologija definirana kao “povijesno i znanstveno proučavanje glazbe”, taj se izraz tipično primjenjuje samo na proučavanje glazbe iz europske klasične tradicije. “Etnomuzikologija” se koristi za opisivanje izučavanja zapadne glazbene tradicije i za komparativno proučavanje …

Uncategorized
Učinak imena

Source: https://www.anesi.com/presname.htm Kako odlučuju imena kandidata za američke predsjedničke izbore Od 1789. do 2020. bilo je 59 predsjedničkih izbora. U 45 od njih vodeći su kandidati imali imena koja se razlikuju po broju slogova koje posjeduju. I na tih 45 izbora, kandidat s više slogova u svoje ime pobijedio je 31 …

Uncategorized
Nemojte spremati, ispisivati ili označavati web stranice – umjesto toga stvorite prečace.

Source: http://www.zisman.ca/blog/2020-07-16%20Two%20ways%20to%20create%20a%20shortcut%20or%20alias%20to%20a%20website.html Napisao Alan Zisman ©     2020-07-16 Kako pronaći i vratiti se na web stranicu koja vam se učinila korisnom? Puno je standardnih načina, ali ima i problema. Koliko od ovih ste isprobali na prijenosnom ili stolnom računalu? Mogli biste (na primjer): Provjerite Povijest svog web preglednika – pretpostavljam da se …